Dvadesetosma godišnjica osnivanja Zbornog područja Vitez u četvrtak je svečano obilježena svetom misom zadušnicom za sve poginule i umrle pripadnike postrojbi ZP Vitez, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća uz spomen-obilježje podignuto ispred zgrade Općine i svečanom akademijom u Hrvatskom domu.
Svečanu svetu misu u župnoj crkvi sv. Juraja u Vitezu predvodio je župnik fra Velimir Bavrka, a cvijeće su položili i svijeće upalili predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici struktura političke, izvršne i zakonodavne vlasti od općinske do državne razine, predstavnici OS BiH, te visoki uzvanici iz drugih područja Bosne i Hercegovine i iz Republike Hrvatske.
U Kazališnoj dvorani u Hrvatskom domu svečanoj akademiji prisutni su bili zapovjednici bojni, brigada i postrojbi za posebne namjene a predvodio ih je general Ilija Nakić.
Dužnosnike županijskih struktura vlasti predvodio je Radoje Vidović predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH, a federalne i državne razine zastupnica u Domu naroda BiH, Marina Pendeš. Prisutni su bili i konzul Republike Hrvatske u Vitezu, Pero Bilušić, izaslanik Marinka Čavare, predsjednika Federacije BiH, Pavo Šljivić, te izaslanik Tome Medveda, ministra branitelja u Vladi R Hrvatske, Ivan Kozlica.
Prigodnim riječima okupljenim su se obratili izaslanik predsjednika HNS-a, Dragana Čovića, general Vlado Džoić, zatim general Mario Bradara, te predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a Herceg Bosne u ŽSB, Jozo Stojak Mungos. U ime Organizacijskog odbora , tekst o ratnom putu pripadnika ZP Vitez, pročitao Ivan Sajević. Ovom prigodom Plakete ZP Vitez, uručene su PPN „Ludvig Pavlović“ i posthumno Zoranu Tankuljiću i Ivanu Bratiću. Svojim nastupom, lijepom glazbom svečanost sz uveličali članovi tamburaškog sastava „Lašvanske tamburice“.
Osnivanje ZP Vitez HVO, 27. veljače 1992. godine po mnogim stručnim ocjenama, bio je ključan u ostanku i opstanku Hrvata na srednjobosanskom području u borbama za obranu srednjobosanskog područja, a kasnije u obrani i drugih područja BiH sudjelovalo je blizu 30 tisuća pripadnika HVO-a, 3.400 ih je poginulo, a blizu 7 tisuća ih je lakše ili teže ranjeno.
