Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim nedostatkom radne snage, što postaje sve veći izazov za gospodarstvo zemlje, posebno u sektorima građevinarstva, uslužnih djelatnosti i ugostiteljstva. U Sarajevu, glavnom gradu BiH, oglasi za zapošljavanje postali su svakodnevna pojava, a pekare često traže radnike, naročito za rad na blagajnama.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u prvoj polovici 2024. godine izdano je 3.230 radnih dozvola. Od tog broja, 1.400 dozvola izdano je u Federaciji BiH, 1.538 u entitetu Republika Srpska, te 292 u Brčko distriktu. Najveći broj dozvola izdano je za rad u građevinarstvu (1.071), zatim u uslužnim djelatnostima (401), trgovini (345), prerađivačkoj industriji (332), hotelijerstvu i ugostiteljstvu (235), te u oblasti zabave i rekreacije (230).
Najveći broj stranih radnika dolazi iz Turske (572), Nepala (465), Srbije (355), Indije (329), Bangladeša (246), Kine (168) i Hrvatske (101). Ovi radnici sve češće popunjavaju prazna radna mjesta koja domaće stanovništvo ne želi ili ne može preuzeti.
Amar Trbović, potpredsjednik Udruženja ugostitelja Županije Sarajevo, ističe da je situacija s pronalaskom radnika u ugostiteljstvu postala izrazito teška. “U Sarajevu sve češće možete vidjeti konobare i šankere iz Turske i Nepala. I ja čekam tri radnika iz Nepala, koji bi trebali stići u listopadu. Procedura je takva da se na dolazak radnika čeka od tri do sedam mjeseci,” objašnjava Trbović.
Trbović također naglašava da problem nije samo u niskim plaćama, već i u stavu mladih ljudi koji ne žele raditi u ovim sektorima. “Plaće su sada na razini plaća u državnoj službi, ali mladi ljudi ne žele raditi. Radnici žele šefovati, a što god im kažete, ili ne poslušaju, ili su na telefonu,” dodaje Trbović.
U građevinskom sektoru, radnici iz Bangladeša većinom popunjavaju praznine na gradilištima širom zemlje. Iz Udruženja poslodavaca FBiH ističu da u BiH trenutno nedostaje oko 30.000 radnika te upozoravaju na duge i komplicirane procedure za dobivanje radnih dozvola, što dodatno otežava situaciju. Poslodavci se zalažu za liberalizaciju tržišta rada kako bi se ubrzao dolazak stranih radnika i smanjio pritisak na domaće gospodarstvo.
S obzirom na trenutne demografske trendove i iseljavanje mladih iz zemlje, čini se da će Bosna i Hercegovina u budućnosti sve više ovisiti o radnoj snazi iz inozemstva kako bi održala svoje ključne gospodarske sektore.
