U proračunu Srednjobosanske županije za ovu godinu za potrebe obrazovanja osigurano je više od 100 milijuna KM. Osim besplatnih udžbenika i prijevoza, grade se i obnavljaju škole, ulaže se u informatičku opremu. O projektima u obrazovanju, sportu i kulturi, ali i negativnim trendovima, poput smanjenja broja učenika, neprilagođenog sustava obrazovanja potrebama tržišta rada, nasilju u školama te brojnim drugim pitanja u najvažnijem segmentu svakog društva za Večernji list BiH govorio je ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta u Vladi SBŽ-a, Bojan Domić.
Večernji list: Koliko se u SBŽ-u važnosti pridaje obrazovanju, mladima, ali i kod nas prilično zapostavljenoj znanosti te kulturi i sportu koji su važni u razvoju svakog pojedinca, posebice djece i mladih?
– U 21. stoljeću, informacijskom dobu i stoljeću znanja, pitanja i problemi mladih, ulaganja u obrazovanje i odnos prema znanju i učenju sasvim su sigurno najvažnija pitanja u svakom društvu. Alternativa ne postoji, sve drugo, osim izvrsnosti, pogubno je za naš razvoj i napredak. U promišljanju da nam znanje i učenje moraju biti prioritet, prvi smo prostor u BiH koji je još prije dvije godine osigurao besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih škola. Ove godine u proračunu smo predvidjeli i prilično velika sredstva za potporu mladima, povećali izdvajanja za sport i kulturu te prvi put ih doveli u zakonske okvire. Stavka za kulturu i sport iznosit će i malo više od predviđenih 0,5% proračuna te će se za svaku od ovih dviju oblasti izdvojiti po 1,1 milijun KM, što je tri puta više nego prije osam godina. Ipak, koliko god se ulaže, uvijek treba nastojati više. To je moj odgovor na ovo pitanje.
Večernji list: Koliko se trenutačno škola gradi, obnavlja, a u koliko se njih uvode nove tehnologije, poput pametnih ploča?
– Zbog povoljnih javnih prihoda koje imamo u proračunu, pa i stabilne makroekonomske situacije, ali najviše opredjeljenja našeg ministarstva i Vlade, ulažemo možda najviše sredstava od vremena poslijeratne obnove. Opredijelili smo se za kupnju, početak gradnje i završetak nekoliko značajnih školskih objekata u Fojnici, Novom Travniku, Travniku, Bugojnu, Jajcu te obnovu i opremanje niza drugih škola u manje-više svim općinama naše županije te smo samo za tu namjenu predvidjeli više od 6 milijuna KM. Bit će i ulaganja u moderna učila i informatičku opremu, tako da ćemo, vjerujem, postići cilj, a to je doći na zadovoljavajuću razinu opremljenosti škola IT opremom.
Večernji list: Tko su najveći donatori kad su u pitanju ulaganja u školstvo, jesu li to isključivo proračunska sredstva?
– To je sam SBŽ u čijem je proračunu za obrazovanje predviđeno 100 milijuna KM na godišnjoj razini. To nisu troškovi, iako se računovodstveno kao takvi vode, nego istinsko ulaganje u budućnost i prema svakoj uloženoj marki treba se odnositi tako. Istina, najveći dio sredstava ode na plaće zaposlenih u obrazovanju te materijalne i druge troškove škola, odnosno obrazovnog procesa, gdje se ubrajaju prijevoz učenika i nabava besplatnih udžbenika. Kapitalna ulaganja su manja, ali i to se mijenja. Ima i donacija, međunarodnih organizacija i Vlade RH, ali je riječ o tek nekoliko postotaka od ukupnog izdvajanja za obrazovanje u SBŽ-u.
Večernji list: Uvijek postoje oni koji će kazati – kome gradite škole, kome ih obnavljate jer se uz temu obrazovanja u BiH posljednjih godina neizostavno veže i trend odlaska. Koliko je on izražen u SBŽ-u?
– Mene su učili da se svi trendovi mogu promijeniti, a kako sam u životu često optimist, vjerujem i da hoće. Više ulaganja u znanje, općenito u obrazovanje i mlade, a posebice škole, vrtiće i prostore za djecu put je kojim možemo mijenjati taj trend i davati mu pozitivan predznak. BiH, a posebice središnja Bosna lijepa je i ugodna zemlja i prostor na kojem su naši preci živjeli stoljećima prije nas i suočavali se s brojnim izazovima. Naša zadaća je osigurati više razloga za odluke kako bi ljudi ostajali ovdje i gradili svoju budućnost. Moramo se pobrinuti i za one ljude koji žele ostati na ovim prostorima, ali i dati sve od sebe kako bismo pružili nadu i poticaj našim ljudima koji su u iseljeništvu da razmisle i o povratku u rodni kraj.
Večernji list: Nedostatak školske djece povlači i manje potreba za nastavnim kadrom. Nedavno ste najavili da će oni koji su višak biti zaposleni kao asistenti djeci s poteškoćama u učenju. Razmišlja li se i o drugim načinima i programima zbrinjavanja?
– Razmišljamo i intenzivno radimo na tome. Nije nam cilj proglasiti nekoliko stotina nastavnika ili profesora tehnološkim viškom i na neki ih način usmjeriti na odlazak s ovih prostora – i njih i njihove obitelji. Ipak, ne možemo ni srozati pedagoške standarde i dovesti se u situaciju da primaju plaću, a nemaju što raditi. Zbog toga su centri za izvrsnost, produženi boravak, rad s djecom s poteškoćama u razvoju ili nadarenom djecom prilika i za sve koji će biti u opasnosti ostati bez norme, ali i prilika nama da stvorimo još uspješniji i bolji obrazovni sustav. Kažu da svaka kriza stvara priliku, tako će možda i ova demografska kriza izroditi priliku da uz iste resurse stvorimo bolji obrazovni sustav.
Večernji list: Koliko je sustav obrazovanja u SBŽ-u prilagođen potrebama tržišta rada, prate li se potrebe za određenim zanimanjima, prije svega, obrtima i ima li interesa djece za upis u one škole s čijom će diplomom brže i lakše do posla?
– Nije dovoljno prilagođen i ne odgovara potrebama tržišta rada. Prilagođen je željama djece ili roditelja, eventualno škole, a to su samo želje i ambicije i ne vode se interesom za stjecanjem znanja ili kompetencija koje će dovesti do bržeg i lakšeg zaposlenja. Često se dogodi da one struke i zanimanja za koje ima posla i tržište ih traži ostaju neupisane ili s minimalnim brojem upisanih.
Večernji list: Razmišlja li Ministarstvo o kampanji promocije obrtničkih škola, posebice za zanimanja koja su tražena?
– Da možemo i hoćemo bolje, pokazali smo prošle godine kada smo sa ŠGD-om Šume središnje Bosne proveli kampanju, uz njihova obećanja da će stipendirati i ponuditi posao najboljima upisali oko stotinu djece u struke koje su potrebne toj branši. Pola je županije pod šumama ili šumskim zemljištem, a mi nismo imali školu koja školuje taj kadar. Zajedno smo to promijenili. Moram istaknuti i nekoliko škola, odnosno ravnatelja, pa i roditelje koji su prepoznali ovu kvalitetnu inicijativu i doprinijeli da zaživi. To je put i za metalce, obrtnike, strojare, sve one kojima treba kadar. Treba napraviti sinergiju, to je najbolja kampanja i put kako bismo promijenili postojeću paradigmu.
Večernji list: Među negativnim pojavama u društvu vršnjačko nasilje je u vrhu. Jesmo li zaista zakazali kao društvo, koliko je moguće u školama raditi i uraditi na suzbijanju ove pojave koja kod djece izaziva teške traume?
– Nažalost, ni naše društvo nije imuno na vršnjačko nasilje, tako da i u našim školama imamo i tu negativnu društvenu pojavu. Protiv nje smo pozvani boriti se svi. Kao Ministarstvo donijeli smo potrebne protokole i naputke o postupanju, ali unatoč tomu, moramo više raditi svi skupa. Obrazovna vlast, škole i odgovorne osobe u školama, ali i mi kao roditelji moramo se suočiti s tim problemom, zajedno graditi zdravo i sigurno društvo za sve članove zajednice, bez iznimke.