Vareš je na dobrom putu za postati iznimno važno rudarsko središte Bosne i Hercegovine, a što će sa sobom vući i razvoj niza drugih gospodarskih grana koje jamče otvaranje niza novih radnih mjesta, poručio je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list Zdravko Marošević, načelnik općine Vareš.
Pred Varešom je u ovom trenutku nekoliki bitnih projekata. Možete li dati presjek prioritetnih zadaća općine kada je riječ o podizanju ekonomskog standarda?
Pokrenute su brojne investicije, posebno u kontekstu rudarstva, ali i prema iskorištavanju turističkih potencija. Naša osnovna zadaća bila bi da nastavimo i da dovršimo sve procedure koje treba završiti kako bismo došli do procesa eksploatacije rude cinka, bakra i olova. Naravno, kada pokrenemo rudarstvo, sve prateće aktivnosti i djelatnosti trebale bi biti uključene, a statistika govori da na jednog rudara dolazi još od 5 do 7 novih radnih mjesta. To je ključni prioritet na kojemu ćemo raditi, naravno, uz projekte infrastrukturne naravi koji trebaju voditi poboljšanju uvjeta življenja. Prošla godina bila je teška i Varaš se još nalazi u teškoj situaciji te se nadam pomoći viših razina vlasti sve dok se ovo ne pokrene. A tada bismo počeli ubirati koristi koje proizlaze iz koncesijskih naknada.
U kojoj je fazi proces pripremnih aktivnosti za eksploataciju rudnih bogatstava na prostoru Vareša? Kad možemo očekivati početak rada novoga rudnika?
Kompanija Eastern Mining kao koncesionar je u fazi dobivanja dozvola za eksploataciju. Oni su već u fazi priprem infrastrukture, odnosno rada na cestovnim vezama za transport rude, kao i na otvaranju pozicije za smještaj kontejnera za koncentrat koji bi trebao ići željeznicom prema luci Ploče. Dakle, u tom slučaju trebala bi se uspostaviti i željeznica. Ova godina proteći će u velikim investicijama, a koje za cilj imaju osigurati da se 2022. pokrene eksploatacija ruda i, naravno, izvoz. Po podacima od menadžmenta, u tom slučaju Eastern Mining rudnik cinka, bakra i olova bio bi najveći izvoznik u BiH po svojem kapacitetu.
Pokretanje ovako velikog projekta sa sobom nosi i tematiku otvaranja novih radnih mjesta. Kakve su trenutačne perspektive u tom kontekstu?
Ovo nije projekt samo lokalnog karaktera, ovo je projekt, može se reći, u najmanju ruku Federacije i države te će on zahtijevati zapošljavanje stotina ljudi iz raznih struka, od rudara do inženjerskog kadra. Naravno, u cijelom tom procesu doći će do pokretanja niza pratećih aktivnosti. Evo, uzmite samo da po njihovu proračunu dnevno 50 kontejnera treba spustiti na željeznicu, a predviđen je rad i u tri smjene. Ukratko, trebat će 150 vozača. Kamione trebaju pratiti servisni poslovi. Dakle, jedna struka veže se za drugu, a sve će to dovesti do jednog dinamičnog ozračja, a sve podsjeća na vrijeme kad se u Varešu eksploatirala željezna ruda.
Kakve su prilike za početak oporavka drugih gospodarskih grana?
Više se postavlja pitanje hoće li ga biti, ovo je projekt koji je daleko otišao. To se ne može zaustaviti. U ovoj godini ide ulaganje, a u 2022. počinje vraćanje uloženog novca. Da bi se rudnik opslužio, potrebni su dodatni prostori za skladištenje, a najvjerojatnije i bescarinska zona. Tu je i pitanje transporta od 27 kilometara od lokacije Rupice. Ovakav projekt tražit će radnu snagu na tržištu, i to u Varešu, ali i u okruženju Vareša, ali je sigurno da će dio radnika dolaziti ne samo iz BiH.
Mogu li ovi kapitalni projekti, koji će donijeti nova radna mjesta, biti i stanoviti poticaj za povratak ljudi podrijetlom iz Vareša?
Uvijek ima zainteresiranih ljudi. Dosad smo imali slučajeva, primjerice, da su mladi ljudi koji su završili rudarske smjerove došli u Vareš. Jednostavno, prednosti su uvjeti rada, i financijska i ekonomska stabilnost projekta. Vjerojatno da će ljudi iz Vareša i okruženja naći šansu; barem oni koji imaju znanje i struku, ali se možda nisu snašli u svijetu te će doći na svoje ognjište.
Tu je daleko jeftiniji život, a uvjeti zarađivanja su nešto što je primjereno na razini BiH. Lijepo je čuti kad rudari u Varešu, a koji sada rade na nekim procesima, zarađuju, recimo, 1500 ili više maraka. Sve je uredno i navrijeme. Šansu ovdje mogu tražiti i bračni parovi.
Naravno, tu je niz drugih djelatnosti, počevši od ugostiteljstva, preko servisnih, električarskih, bravarskih djelatnosti pa do transportnih kuća. Sve će to trebati otvoriti jer je rudnik jedan kompleksan projekt i otvara šansu mnogima.
U kojoj je mjeri potrebno raditi na daljnjem unaprjeđenju infrastrukture?
Infrastruktura je još uvijek zapuštena, imamo mnogo lokalnih cesta koje su vrlo loše. Regionalne ceste još uvijek nisu završeni do kraja. Naravno da očekujemo da će samo gospodarstvo natjerati da se ulaže. Sve koncesijske naknade, po našim izračunima, u punoj fazi eksploatacije trebale bi donijeti još jedan proračun općine. Dakle, to znači da će se za infrastrukturu moći izdvojiti svake godine po nekoliko milijuna maraka. Sve ovo dosad bilo je životarenje. Bez razvojnog proračuna i politike, a koji ovise o financijama, teško je očekivati investicije. Naravno da je pandemija donijela niz problema u turizmu i srodnim djelatnostima. Sve su one pale na nisku granu. Vareš ima ogromnu dijasporu, ali ona je prošle godine došla u visini 10-20 posto. Puno će ovisiti kako će se riješiti situacija oko pandemije.
Je li moguće staviti i turističke potencijale u fazu održivog razvoja općine Vareš?
Nalazimo se sjeveroistočno od Sarajeva, imamo visinske razlike od 600 do 1200 metara. Vareš nema zagađenost, nema magli. Snježne su zime, tu su netaknuta i bujna priroda, kvalitetne vode. Sve su to prednosti za razvoj turizma, a vikendima imamo veliki broj ljudi iz okolnih gradova koji dolaze na ovaj lijep prostor. Ipak, bazna industrija je izvor stabilnost, a uz nju se moraju ispuniti europski ekološki standard za zaštitu okoliša. No, može se spojiti taj proces s turističkim potencijalima. Mislim da će Varešani koji žive u svijetu navrijeme prepoznati priliku da ulože svoj kapital ovdje. Jer ako ne dođu oni, doći će neki drugi. Geografski položaj nam je takav da smo jedna mirna oaza gdje se očekuje da će se naći dobra hrana, netaknuta priroda, čist zrak, odnosno sve ono što nose blagodati prirode.